Saturday, September 14, 2013

Problem napuštenih pasa u Bosni i Hercegovini


Milioni građana širom Europske Unije, kao i širom svijeta iskreno brinu o dobrobiti životinja i mučno im je da konstantno čitaju izvještaje o užasnim slučajevima okrutnosti nad životinjama u Bosni i Hercegovini, kao i o šokantnom i rastućem broju napuštenih pasa. To govori da društvo napuštene pse i mačke vidi samo kao "nešto što treba iskorijeniti" - ili gore.
Namjerno zlostavljanje životinja je svuda prisutno: jedan od poznatih slučajeva zlostavljanja životinja se desio na Ilidži, gdje su dvije osobe stavile petardu u usta mladog njemačkog ovčara, koja je eksplodirala i pritom raznijela psu njušku. Iako je petarda prouzrokovala užasne povrede na glavi psa, nije ga ubila. Lutao je 5 dana prije nego što su ga napokon spasili volonteri koji se bave zaštitom životinja. Pas je morao da bude eutanaziran. Povrede koje je taj pas imao su fotografisane i snimljene da mogu biti prezentovane na internetu. Blizu 200 000 osoba je potpisalo peticiju u kojoj se tražilo da vlasti Bosne i Hercegovine privedu počinioce licu pravde, ali ništa nije učinjeno.
Konstantno se dešavaju trovanja pasa, psi se koriste kao mamci za borbe, bacaju se u rijeke da se utope, odsjecaju im se glave, bivaju pretućeni i izgladnjeli. Mačke su izložene jednako užasnom tretmanu. U Bosni i Hercegovini mučenje i ubijanje životinja je krivično djelo. Međutim, do hapšenja i procesuiranja počinitelja tog krivičnog djela vrlo rijetko dolazi. Evidentno je da policijski službenici, tužitelji i sudije nisu obućeni da razumiju povezanost između zlostavljanja životinja i zločina nad ljudima. Studije iz psihologije, sociologije i kriminologije u proteklih 25 godina su jasno pokazale da su nasilni počinitelji krivičnih djela imali ranija djela ozbiljnog i konstantnog zlostavljanja životinja.
U Sjedninjenim Američkim Državama, FBI je prepoznao tu vezu 1970. - ih godina kada su analitičari FBI utvrdili prilikom analize života serijskih ubica, da su serijske ubice u djetinstvu zlostavljale životinje. Ostala istraživanja su pokazala konstantan uzorak okrutnosti nad životinjama osoba koje su počinile različite oblike nasilja, kao što je zlostavljanje djece, supružnika i starijih osoba. Djeca koja su izložena i prisutna zlostavljanju i ubijanju životinja razvijaju teške psihološke anomalije i pormećaje, kao što je veliki stepen agresivnosti koja se manifestuje nekad i prema životinjama, ali imaju i teške oblike anti - socijalnog ponašanja i kriminalne agresije prema ljudima i imovini. Prema studiji iz 1997. godine, zlostavljači životinja su 5 puta više skloni da izvrše nasilje nad ljudima i 4 puta su više skloni da izvrše krivična djela nad tuđom imovinom, nego osobe koje nemaju povijest zlostavljanja životinja iza sebe. Stručnjaci u oblasti veterine, kontrole životinja i dobrobiti životinja sada vide problem napuštenih životinja kao "ljudski problem", a ne kao problem životinja, čiji je uzročnik pojedinačno, ali i kolektivno ponašanje ljudi.
Problem velikog broja napuštenih pasa u Bosni i Hercegovini je dostigao razmjere epidemije. Razumljivo je da su građani zabrinuti za širenje bolesti, kao i za postojanje mogućnosti da budu napadnuti od strane pasa. Nažalost, ova zabrinutost vodi samo ka negativnom pogledu i nehumanom tretmanu pasa čime društvo pokazuje da nema razumijevanja za one koji se ne mogu sami boriti za sebe i svoja prava, kao i potpuni nedostatak empatije prema onima koji pate. To pokazuje da društvo kao cjelina ima patološka obilježja.

Skloništa za napuštene životinje nisu jedino rješenje. U mnogim skloništima uslovi su jako nehumani, ako ne u i u svim, također poznato je da se skloništa za životinje koriste za pranje budžetskog novca. 
Čak i dobra i uspješna skloništa su zatvorena, kao što je sklonište u Brčkom koje je zatvoreno nakon 8 godina rada, zato što je bilo predmet sabotaža, prijetnji, zloupotreba i nezakonitih parnica. 
Izgradnja i održavanje skloništa za napuštene životinje je zakonska obaveza u Bosni i Hercegovini, propisana Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja, također postoji i Pravilnik o osnivanju i uvjetima koje moraju ispunjavati skloništa za napuštene životinje. Zbog toga, svi oni koji su odgovorni za tzv "horor skloništa" moraju bit kažnjeni, a skloništa se moraju graditi i održavati u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH i Pravilnika o osnivanju i uvjetima koje moraju ispunjavati skloništa za životinje. Također je potrebno da strane organizacije za zaštitu i dobrobit životinja kontroliraju uslove u skloništima, kao i da educiraju radnike u skloništima da bi iskorijenili korupciju koja je prisutna u skloništima za napuštene životinje.
Kontrola populacije i promocija i provođenje programa kastracije/sterilizacije, kao i implementacija Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH nije u interesu upravnika skloništa, jer im je potrebno konstantno pristizanje novih pasa, da bi se moglo trošiti više novca iz budžeta. Imamo pristup fotografijama iz skloništa u Banja Luci, drugom po veličini gradu u Bosni i Hercegovini. Te fotografije pokazuju da su psi ubijani inekcijama izbjeljivaća, kao i da su ih ubijali drugi psi. Poznato je da se psi u skloništima ubijaju na nehumane načine, ukljućujući i to da su bili zatućeni. Fotografije iz drugih skloništa pokazuju izgladnjele pse i leševe pasa među živim psima.
Važno je da Bosna i Hercegovina provede kastraciju/sterilizaciju u cijeloj državi i za napuštene pse i mačke, kao i za vlasničke pse i mačke (vlasnički psi i mačke koji se kreću bez kontrole su također problem za populaciju), kao i da oštro kažnjava sve one koji prekrše zakon. 
Samo jedna ženka psa i njeno potomstvo mogu stvoriti 67 000 psića u 6 godina. U 7 godina, jedna mačka i njeno potomstvo mogu stvoriti 370 000 mačića. Muške životinje koje nisu kastrirane čak mogu da naprave veći problem, jer može da oplodi na destine ženki, stvarajući desetine i desetine neželjenih potomaka.
S obzirom da držanje napuštenih pasa u skloništima je trenutno problematično, program kastracija/sterilizacija mora da bude bude uhvati - kastriraj/steriliziraj - pusti, to je jedini human i dokazan metod smanjenja populacije napuštenih pasa, gdje se nakon kastracije/sterilizacije psi vračaju na teritoriju gdje su uhvaćeni.
Ako psi nisu vračeni na njihovu teritoriju, stepen reprodukcije će biti direktno proporcionalan stepenu hvatanja pasa (u zoni gdje je 50% pasa uhvaćeno i uklonjeno sa teritorije, ostalih 50% će se množiti do velikog broja i dokle god imaju dostupne izvore hrane). Prazno mjesto koje je ostalo iza psa koji je uklonjen, biti će zauzeto drugim psima koji su u potrazi za hranom i skrovištem. Međutim, ako se pas vrati na njen/njegov teritorij, taj pas neće dopustiti da ostali psi uđu na njegov teritorij, uključujući i one koji nisu sterilisani/kastrirani i tako se zaustavlja reprodukcija na tom području. Njihov broj će se stabilizovati i polako, ali sigurno reducirati.
"Uhvati i ubij" ili "uhvati i zatvori" metode u mnogim državama nisu uspjele. Gradovi koji su uspješno reducirali populaciju napuštenih životinja su koristili metodu "uhvati i vrati", kao što je Oradea u Rumuniji, koja je imala populaciju od 4000 napuštenih pasa u 2006 godini, a koja je do 2011 reducirana na 270 pasa, a da pritome nijedan pas nije eutanaziran. Metoda uhvati - kastriraj/steriliziraj - pusti je također jeftina. Rumunjska organizacija za zaštitu životinja SOS Dogs je izračunala da su troškovi u 10 godina za metodu "uhvati i pusti" u gradu sa 200 000 ljudi i sa 8000 pasa iznosili 995 000 Eura, a troškovi za metodu "uhvati i ubij" bi iznosili 1,8 miliona Eura, a ona ni nema dugoročne rezultate u suzbijanju populacije napuštenih pasa.
Dokle god vlasti i građani Bosne i Hercegovine ne shvate šire implikacije zlostavljanja i zanemarivanja životinja, problem prevelike populacije napuštenih životinja se neće riješiti. Najvažnije je da se ove implikacije razumiju i da se sva adekvatna sredstva implementiraju da se riješi problem na prihvatljiv i human način. Problem napuštenih životinja mora biti riješen na human i napredan način: konstantnim provođenjem programa kastracije/sterilizacije kućnih ljubimaca i napuštenih životinja, kao i konstantnim provođenjem njihovog mikročipiranja i registracije, edukacijom građana o odgovornom vlasništvu životinja i humanom postupanju prema svim životinjama. Za dobrobit ne samo životinja, nego i ljudi u Bosni i Hercegovini, moraju se provesti mjere za humanu kontrolu populacije napuštenih životinja koja su prihvaćene na međunarodnom nivou, sa principima koje razumiju i poštuju svi građani uključujući i policiju i sudsku vlast.

Peticije:



No comments:

Post a Comment